<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Umjetnost predromanike do baroka by Victoria Hršak</title>
      <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu</link>
      <description></description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2025-06-08 10:30:55 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-11-23 19:59:50 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title></title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482329464</link>
         <description><![CDATA[<p>Umjetnost predromanike do baroka</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 10:37:16 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482329464</guid>
      </item>
      <item>
         <title>PREDROMANIKA</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482331437</link>
         <description><![CDATA[<p>Predromanika je umjetnički stil koji se u razdoblju od 9. do 11. stoljeća razvio u zapadnoj Europi.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/38/Sveti_Kriz_Nin.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 10:42:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482331437</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KAROLINA </title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482333056</link>
         <description><![CDATA[<p>Postojala je škola u kojoj su se školovali mladići ugledanih obitelji. Tamo je nastalo i latinsko srednjovjekovno pismo- Karolina. Tim su pismom pisane isprave, knjige i dokumenti. Knjige, posebno crkvene, ukrašivale su se sličicama koje nazivamo minijature, a korice knjiga su često bile izrađene od bjelokosti i bile su ukrašene zlatom i draguljima.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 10:47:54 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482333056</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Dvorska kapela Karla Velikoga</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482335120</link>
         <description><![CDATA[<p>Tijekom ovoga razdoblja gradile su se brojne crkve, dvorovi, palače i samostani. Najpoznatija građevina na području Franačke bila je dvorska kapela Karla Velikoga. Sagrađena je počekom 9.stoljeća, iako je dio carskog dvoja danas uništena, dvorska kapela je sačuvana i uklopljena u današnju aachensku katedralu.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 10:54:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482335120</guid>
      </item>
      <item>
         <title>PLETER</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482335896</link>
         <description><![CDATA[<p>To je ukras u obliku pletenice sastavljeno od nekoliko traka u 11. stoljeću počeo se javljati prikaz ljudskog i životinjskog oblika.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/ff/10cent_pleter_Drzislav.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 10:57:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482335896</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ROMANIKA</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482336824</link>
         <description><![CDATA[<p>Romanika je umjetnički stil u razdoblju od 11. do sredine 13, stoljeća, a naziv je dobila po tome što se u graditeljstvu nastajao oponašati rimski naziv gradnje. Glavna obilježja ovoga stila najbolje se mogu vidjeti na crkvama i samostanima.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/81/Poitiers_notre_dame1.JPG" />
         <pubDate>2025-06-08 11:01:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482336824</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KAKO SU GRAĐENE CRKVE </title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482339294</link>
         <description><![CDATA[<p>Crkve ovoga razdoblja su masivne su građene s debelim zidovima. Građene su od pravilno teasnoga kamena s polukružnim lukovima na prozorima i vratima. Na romaničkim građevima nema puno prozora pa su unutrašnjosti velike zidne plohe koje su oslikane freskama. Na freksama uglavnom su bili neki sveci i kršćanske legende. Portal, glavni ulaz u crkvu bio je ukrašen kipovima i reljefima.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:08:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482339294</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ROZETA</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482340509</link>
         <description><![CDATA[<p>Iznad portala u kasnijim razdobljima romanike pojavio se okrugli otvor u obilku ruže.rozeta.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0e/Praha%2C_Katedr%C3%A1la%2C_rozeta_01.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 11:12:55 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482340509</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ŠIRENJE ROMANIKE</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482342005</link>
         <description><![CDATA[<p>Od 12. stoljeća u Hrvatskoj se širila romanika, a njezina središta su većina su gradovi na obali. Najpoznatiji i najsačuvaniji primjeri romaničkih građevina su katedrale u Rabu, Zadru, Trogiru, Crkve su bile ukrašavane skulpturama koje su prikazivale motive iz Biblije.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:17:27 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482342005</guid>
      </item>
      <item>
         <title>GOTIKA</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482344306</link>
         <description><![CDATA[<p>To je umjetnički stil koji se nastavio na romaniku naziva se gotika. Gotika je nastala u 12. stoljeću u Francuskoj i trajala je do 15. stoljeća, odnosno do nastanka renesanse. Gotičke građevine su napravljene od tanjih zidova i više su od romaničkih. Kada su se gradili prozori i portal koristilo se šiljasti luk.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d3/Nidarosdomen_vestfronten.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 11:24:14 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482344306</guid>
      </item>
      <item>
         <title>GOTIČKE GRAĐEVINE</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482346285</link>
         <description><![CDATA[<p>Na gotičkim građevinama puno je prozora pa je u unutrašnjosti bilo malo zidnih ploha za oslikavanje. Zato su gotički prozori bili ukrašavani raznobojnim slikama povezani metalnim olovkama. Takve ukrase nazivamo vitrajima.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9d/Milano%2C_Duomo%2C_2016-06_CN-03.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 11:30:27 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482346285</guid>
      </item>
      <item>
         <title>GRADITELJSTVO </title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482347653</link>
         <description><![CDATA[<p>Gotika je, za razliku od romanike, bila zastupljenija u unutrašnjosti Hrvatske. Kao primjeri gotičkoga graditeljstva ističu se zagrebačka katedrala i crkva sv. Marka u Zagrebu. U Dalmaciji su se prema mletačkome uzoru gradile javne zgrade i plemićke palače. Procvat doživljaja i kiparstvo, osobito u djelima Jurja Dalmatinca.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:34:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482347653</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KNJIŽEVNOST</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482349612</link>
         <description><![CDATA[<p>U razdoblju ranoga srednjeg vijeka u književnosti su prevladavala djela crkvene tematike, uglavnom životopisi svetaca. Tijekom 11. i 12. stoljeća, pojavljuju se književna djela svjetovne tematike. U tome veliku zaslugu imaju trubaduri koji su bili pisali ljubavne pjesme i pjesme u kojima su se bili slavili hrabrost i pustolovine vitezova, oni su za svoje pjesme pisali glazbu. Vrhunac srednjovjekovne književnosti predstavljaju djela talijanskih književnika 14. stoljeća odnosno razdoblja humanizma, a među njima se posebno ističe Dante Alighieri.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:40:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482349612</guid>
      </item>
      <item>
         <title>RENESANSA</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482351269</link>
         <description><![CDATA[<p>Humanizam je utjecao na pojavu novoga stila u umjetnosti pa je u 14. stoljeću započela renesansa. Riječ renesansa potječe iz francuskoga jezika, a prevodimo je kao preporod, ponovo rođenje. Renesansa se pojavila u Italiji, ali se vrlo brzo proširila po čitavoj Europi. Uzrokovala je velike promjene u graditeljstvu, kiparstvu, slikarstvu, književnosti i glazbi.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:45:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482351269</guid>
      </item>
      <item>
         <title>UMJETNOST</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482352713</link>
         <description><![CDATA[<p>Čovjek je postao glavna tema renesansnih umjetnika, a sve češće pojavljuju i svjetovne teme. Umjetnici renesanse bili su svestrano obrazovani i stručni. Isticali su se Leonardo da Vinci i Michelangelo Buonarroti.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:49:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482352713</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KNJIŽEVNOST</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482354124</link>
         <description><![CDATA[<p>Glavno središte književnosti je bio Dubrovnik u kojemu je stvarao veliki broj pisaca. Najpoznatiji pisac je bio Marin Držić. U Splitu je djelovao Marko Marulić, od njega je najvažnije djelo ep Judita, to je prvo književno djelo napisano hrvatskim jezikom i zato je bio prozvat Ocem Hrvatske Književnosti. U vrijeme renesanse Petar Zoranić napisao je prvi hrvatski roman Planine.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 11:53:55 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482354124</guid>
      </item>
      <item>
         <title>BAROK</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482355243</link>
         <description><![CDATA[<p>Potkraj 16. stoljeća u Italiji se pojavio umjetnički stil barok. Bio je kićen i raskošan stil u kiparstvu, slikarstvu, glazbi, književnosti i drugim umjetnostima. Za širenje barokne umjetnosti osobito su bili zaslužni isusovci.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://elvis.padletcdn.com/1/fetch/e_in/pixabay.com/get/ge2c9d9c571759b6537d3881f468cde72697cbb07d3b38b145baba3aa1bdfd18b39a53409ee43605c63c3dcebaa2183c6.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 11:57:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482355243</guid>
      </item>
      <item>
         <title>CRKVE</title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482356861</link>
         <description><![CDATA[<p>Crkve su u doba baroka građene raskošno kako bi kod vjernika ostavljale dojam raja. U unutrašnjosti su se nalazili brojni oltari, zidovi oslikani freskama živih boja ili ukrašeni kipovima. Najpoznatiji barokni skladatelj i orguljaš bio je Johann Sebastian Bach.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 12:01:28 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482356861</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KATOLIČKE OBNOVE </title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482358082</link>
         <description><![CDATA[<p>U Hrvatsku je iz Italije i Austrije tijekom 17. stoljeća pristigao baroka stil. Za njegovo širenje najzaslužniji su bili crkveni i redovi isusovci i pavlini, koji su šireći katoličku obnovu širili i novi stil.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-08 12:04:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482358082</guid>
      </item>
      <item>
         <title>GRAĐEVINSKA AKTIVNOST </title>
         <author>victoriahrsak</author>
         <link>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482359345</link>
         <description><![CDATA[<p>Na sjeveru Hrvatske proširila se i izvan gradova te su izgrađeni mnogi barokni dvorci.</p><p>U Dalmaciji i Istri zbog lošega gospodarskog stanja malo je baroknih zgrada. Ipak ni jug Hrvatske nije ostao bez baroknoga utjecaja.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://elvis.padletcdn.com/1/fetch/e_in/pixabay.com/get/g33d768dd3f6e915042305702bd08d74e76806eff53746eb3a02e850d5c4ddde9872623f99e80c18b11b4e96be84b08fb.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 12:08:19 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/victoriahrsak/10luzzr17roxylnu/wish/3482359345</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
